Europska komisija danas je objavila drugo po redu izvješće na razini EU-a o vladavini prava, koje se sastoji od komunikacije, u kojoj je prikazano stanje u pogledu vladavine prava u EU-u u cjelini, i analize po državama članicama, u kojoj je svakoj državi članici posvećeno po jedno poglavlje. U izvješću za 2021. analizirana su nova kretanja od rujna prošle godine te produbljena ocjena pitanja utvrđenih u prethodnom izvješću, uzimajući u obzir učinak pandemije bolesti COVID-19. Sve u svemu, izvješće pokazuje mnoga pozitivna kretanja u državama članicama, uključujući mjere poduzete kao odgovor na izazove utvrđene u izvješću 2020. Međutim, razlozi za zabrinutost i dalje postoje, a u nekim državama članicama su se i povećali, primjerice kad je riječ o neovisnosti pravosuđa i stanju u medijima. U izvješću se ističe i snažna otpornost nacionalnih sustava tijekom pandemije bolesti COVID-19. Pandemija je pokazala važnost sposobnosti održavanja sustava provjera i ravnoteže i vladavine prava.
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Izvješće o vladavini prava koristan je preventivni instrument koji je potaknuo potrebnu raspravu među državama članicama i drugim dionicima. Njegovo drugo izdanje pokazuje da države članice mogu postići napredak kad je riječ o pitanjima vladavine prava. On je međutim neujednačen i u nizu država članica postoje razlozi za ozbiljnu zabrinutost, osobito kad je riječ o neovisnosti pravosuđa. Nadalje, posljednjih mjeseci ubijena su dva novinara – to je neprihvatljivo. U izvješću se poziva na poduzimanje odlučnih mjera za poboljšanje stanja u pogledu slobode medija i pluralizma. Tijekom sljedeće godine očekujemo da se na temelju nalaza iz izvješća za 2021. razvije rasprava među državama članicama kao dio njihova rada na jačanju vladavine prava.
Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders izjavio je: Izvješće o vladavini prava za 2020. potaknulo je tijekom protekle godine pozitivne reforme povezane s vladavinom prava u nizu država članica. Štoviše, Vijeće ministara upotrijebilo ga je pri modernizaciji svojeg dijaloga o vladavini prava, s redovitim raspravama po državama članicama. Sudjelovao sam u raspravama o tom izvješću i u 20 nacionalnih parlamenata. Ove godine dodatno smo produbili svoju ocjenu, zahvaljujući još većem dosegu nego prošle godine. Izvješće nam može pomoći da kao Unija, rame uz rame, ostvarimo iskren i otvoren dijalog. Izvješće za 2021., koje se nadovezuje na prošlogodišnje, potaknut će taj proces.
Glavni zaključci o stanju vladavine prava u državama članicama
Izvješće za 2021. temelji se na metodologiji i obuhvatu prethodnog izvješća, a u fokusu su četiri ključna elementa: pravosudni sustavi, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i sloboda medija i ostala institucionalna pitanja u vezi sa sustavom provjera i ravnoteže.
1. Pravosuđe
Gotovo sve države članice poduzimaju reforme svojih pravosudnih sustava, ali među njima postoje razlike u pogledu opsega, oblika i napretka. U nizu država članica poduzimaju se koraci za jačanje neovisnosti pravosuđa putem reformi koje se odnose primjerice na sudska vijeća, imenovanje sudaca te neovisnost i autonomiju državnog odvjetništva. Međutim, nekoliko država članica nastavilo je provoditi reforme kojima se slabi zaštita neovisnosti pravosuđa, što izaziva odnosno pojačava postojeću zabrinutost zbog pojačanog utjecaja izvršne i zakonodavne vlasti na funkcioniranje pravosudnog sustava. Nadalje, u nekim državama članicama politički napadi i ponovljeni pokušaji podrivanja sudaca ili pravosudnih institucija dodatno ugrožavaju neovisnost pravosuđa. Od donošenja izvješća 2020. Sud Europske unije ponovo je potvrdio važnost učinkovite sudske zaštite za očuvanje vladavine prava. I na kraju, pandemija bolesti COVID-19 iznijela je na vidjelo hitnost potrebne modernizacije pravosudnih sustava i naglasila potencijal digitalizacije.
2. Okviri za borbu protiv korupcije
Države članice EU-a u tom su pogledu i dalje među najuspješnijima na svijetu, s deset država članica koje se nalaze među prvih dvadeset na popisu zemalja koje se smatraju najmanje korumpiranima. Nekoliko država članica trenutačno donosi ili revidira nacionalne strategije ili akcijske planove za borbu protiv korupcije. Mnoge od njih poduzele su mjere kako bi pojačale prevenciju protiv korupcije i okvire za integritet, uključujući pravila o sukobu interesa, transparentnosti lobiranja i sprečavanju prakse „rotirajućih vrata”. Izazovi međutim i dalje postoje, osobito u vezi s kaznenim istragama, kaznenim progonom i primjenom sankcija za korupciju u nekim državama članicama. Važni ili vrlo složeni slučajevi korupcije nastavili su se pojavljivati u raznim državama članicama. Resursi dodijeljeni za borbu protiv korupcije nisu uvijek adekvatni u nekim državama članicama, dok u drugima i dalje postoje sumnje u učinkovitost istraga, kaznenog progona i presuda kad je riječ o slučajevima korupcije na visokoj razini. Sveukupno gledano, pandemija bolesti COVID-19 usporila je reforme i donošenje odluka u slučajevima korupcije u nekim državama članicama.
3. Sloboda medija i pluralizam
Zbog pandemije bolesti COVID-19 novinari i medijski djelatnici u Europi izloženi su velikom pritisku. S obzirom na rekordan broj sigurnosnih upozorenja novinarima i nedavne tragične događaje, potrebno je pozabaviti se tim pitanjem u cijelom EU-u. Alat za praćenje pluralizma medija (engl. „Media Pluralism Monitor”) 2021. – ključni izvor informacija za izvješće o vladavini prava – upućuje na opće pogoršanje situacije za novinare u nekoliko država članica. Nisu sva regulatorna tijela za medije slobodna od političkog utjecaja i postoji visok rizik političkog uplitanja u medije u nekim državama članicama. Informativni mediji imaju ključnu ulogu u informiranju građana tijekom pandemije bolesti COVID-19, iako je niz restrikcija novinarima otežao posao. Pandemija je bila okidač i za ozbiljne ekonomske probleme za sektor medija, zbog čega su neke države članice donijele programe potpore za informativne medije. Takva se potpora mora primjenjivati na transparentan način i pravedno.
4. Institucionalni sustavi provjere i ravnoteže
Od prošle godine neke države članice nastavile su s ustavnim reformama u cilju jačanja sustava provjera i zaštitnih mehanizama. Neke su nedavno uvele mjere za povećanje transparentnosti zakonodavstva i povećanje sudjelovanja građana. Sve u svemu, sustav provjera i ravnoteže na nacionalnoj razini, uključujući parlamente, sudove, ombudsmane i druga neovisna tijela, odigrao je ključnu ulogu tijekom pandemije bolesti COVID-19, koja je bila test otpornosti za vladavinu prava. Istovremeno, postoje izazovi za zakonodavni postupak, kao što su iznenadne izmjene i ubrzani postupci, ili za sustav ocjene ustavnosti. U većini država članica postoji poticajno okruženje za civilno društvo, ali ono se u nekima i dalje suočava s ozbiljnim izazovima, bilo da je riječ o namjernim prijetnjama od strane tijela vlasti, neadekvatnoj zaštiti od fizičkih ili verbalnih napada ili neadekvatnoj razini zaštite temeljnih prava koja jamče njegov rad. Ti su se problemi djelomično pogoršali u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Niz nedavnih događaja izazvao je zabrinutost u pogledu poštovanja nadređenosti prava EU-a, koja je od ključne važnosti za funkcioniranje pravnog poretka EU-a i jednakost država članica u EU-u.
Sljedeći koraci
Donošenjem Izvješća o vladavini prava za 2021. započinje novi ciklus dijaloga i praćenja. Komisija poziva Vijeće i Europski parlament da na temelju tog izvješća održe rasprave o vladavini prava općenito i po državama članicama te poziva nacionalne parlamente i druge ključne dionike da nastave s intenziviranjem rasprava na nacionalnoj razini. Komisija poziva države članice da poduzmu učinkovite mjere u vezi s izazovima utvrđenima u tom izvješću i spremna im je pomoću u tim naporima.
Kontekst
Izvješće je rezultat intenzivnog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima, obuhvaća sve države članice, a izrađeno je na objektivnoj i nepristranoj osnovi, pri čemu su analizirana ista pitanja. Kvalitativna procjena koju je provela Komisija bila je usmjerena na bitna kretanja od donošenja prvog godišnjeg izvješća o vladavini prava, a dosljedan pristup osiguran je primjenom iste metodologije na sve države članice, pri čemu se vodilo računa o razmjernosti kretanjima. Opseg i metodologija izvješća za 2021. isti su kao i kod prvog izvješća o vladavini prava, donesenog u rujnu 2020.
Izvješće je okosnica Mehanizma vladavine prava. Mehanizam je godišnji ciklus čija je svrha promicanje vladavine prava i sprečavanje pojave novih ili produbljivanja postojećih problema. Cilj je usredotočiti se na poboljšavanje razumijevanja i informiranosti o pitanjima i bitnim kretanjima te identificirati izazove kad je riječ o vladavini prava te pomoći državama članicama da uz pomoć Komisije i drugih država članica pronađu rješenja. Mehanizam osim toga omogućuje državama članicama da razmjenjuju najbolje prakse, međusobno raspravljaju i uče jedne od drugih.
Njegova je svrha preventivna. On je odvojen od drugih elemenata paketa instrumenata EU-a za vladavinu prava te dopunjuje, ali ne nadomješta, mehanizme koji se temelje na Ugovorima, s pomoću kojih EU reagira na ozbiljnija kršenja vladavine prava u državama članicama. Ti instrumenti uključuju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji.
Postoji i bliska veza s politikama EU-a koje za cilj imaju gospodarski oporavak: snažni pravosudni sustavi, solidan okvir za borbu protiv korupcije i jasan i dosljedan zakonodavni sustav, zaštita financijskih interesa EU-a i održivi rast. To je glavni pokretač za funkcioniranje EU-ovih instrumenata za promicanje strukturnih reformi u državama članicama.
Više informacija
Izvješće o vladavini prava za 2021. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji
Izvješće o vladavini prava za 2021. – Poglavlja po državama
Europski mehanizam vladavine prava – informativni članak
Paket instrumenata EU-a za vladavinu prava – informativni članak
Izvješće o vladavini prava za 2021. – pitanja i odgovori
Dodatne informacije i PDF za ispis na poveznici.
