Komisija je danas predložila godišnji proračun EU-a za 2022. u vrijednosti od 167,8 milijardi eura, koji će se dopuniti bespovratnim sredstvima u okviru instrumenta NextGenerationEU u iznosu od 143,5 milijardi eura. Njihovim zajedničkim kapacitetima potaknut će se znatna ulaganja usmjerena na poticanje gospodarskog oporavka, očuvanje održivosti i otvaranje radnih mjesta. Naglasak će biti na zelenoj i digitalnoj potrošnji kako bi Europa postala otpornija i pripremila se za budućnost.
Povjerenik za proračun EU-a Johannes Hahn izjavio je: Danas predlažemo dosad neviđenu razinu financijske potpore kako bi se Europa što brže oporavila od zdravstvene i gospodarske krize. Pomoći ćemo građanima, poduzećima i regijama koje je pandemija najteže pogodila. Ulagat ćemo u otpornost Europe i njezinu modernizaciju putem zelene i digitalne tranzicije. Normalizacija stanja u Europi, ubrzavanje oporavka i postizanje spremnosti za budućnost naši su glavni prioriteti.
Nacrt proračuna za 2022., dopunjen instrumentom NextGenerationEU, usmjerava sredstva prema područjima u kojima će biti najkorisnija, ovisno o tome što je najpotrebnije za oporavak u državama članicama EU-a i među našim partnerima u svijetu.
Financijska sredstva pridonijet će ponovnoj izgradnji i modernizaciji naše Unije poticanjem zelene i digitalne tranzicije, otvaranjem radnih mjesta i jačanjem uloge Europe u svijetu.
U proračunu su uzeti u obzir politički prioriteti Unije, koji su važni za održivi oporavak. S tim u vidu Komisija predlaže sljedeći raspored sredstava (u obliku proračunskih obveza):
- 118,4 milijarde eura u bespovratnim sredstvima iz instrumenta NextGenerationEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se ublažile gospodarske i društvene posljedice pandemije koronavirusa, a gospodarstva i društva Unije učinila održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija
- 53,0 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 972 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstva za upravljanje krizama; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) mogao bi iz instrumenta NextGenerationEU dobiti dodatnih 5,7 milijardi eura
- 36,5 milijardi eura za regionalni razvoj i koheziju, uz dodatnih 10,8 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU u okviru programa REACT-EU za potporu odgovoru na krizu i oporavku od krize
- 14,8 milijardi eura za potporu našim partnerima i interesima u svijetu, od čega 12,5 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i 1,6 milijardi eura za humanitarnu pomoć
- 13,1 milijarda eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,2 milijarde eura za Obzor Europa, glavni istraživački program Unije; taj bi program mogao dobiti dodatnih 1,8 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 5,5 milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 1,2 milijarde eura programu InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije), 2,8 milijardi eura Instrumentu za povezivanje Europe za poboljšanje prekogranične infrastrukture i 1,2 milijarde eura programu Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije; program InvestEU mogao dobiti dodatnih 1,8 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 4,7 milijardi eura za građane, socijalnu koheziju i vrijednosti, od čega 3,4 milijarde eura programu Erasmus+ za stvaranje prilika za obrazovanje i mobilnost građana, 401 milijun eura za potporu umjetnicima i stvarateljima iz cijele Europe te 250 milijuna eura za promicanje pravde, prava i vrijednosti
- 2,1 milijarda eura za svemir, najvećim dijelom za Europski svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u tom strateškom području
- 1,9 milijardi eura za okoliš i klimatsku politiku, od čega 708 milijuna eura programu LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te 1,2 milijarde eura Fondu za pravednu tranziciju kako bi zelena tranzicija donijela koristi svima; Fond za pravednu tranziciju mogao bi dobiti dodatne 4,3 milijarde eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 1,9 milijardi eura za zaštitu europskih granica, od čega 780 milijuna Fondu za integrirano upravljanje granicama i 758 milijuna eura Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
- 1,9 milijardi eura za potporu zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u ispunjavanju zahtjeva u okviru procesa pristupanja Uniji, uglavnom putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)
- 1,3 milijarde eura za potrošnju povezanu s migracijama, od čega 1,1 milijarda eura za potporu migrantima i tražiteljima azila u skladu s našim vrijednostima i prioritetima
- 1,2 milijarde eura za rješavanje pitanja povezanih s obranom i zajedničkom sigurnošću, od čega 950 milijuna eura za potporu razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu te 232 milijuna eura za potporu vojnoj mobilnosti
- 905 milijuna eura za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, od čega 584 milijuna eura programu jedinstvenog tržišta te gotovo 200 milijuna eura za rad na suzbijanju prijevara, oporezivanju i carini
- 789 milijuna eura za program EU za zdravlje kako bi se pružio sveobuhvatan odgovor na zdravstvene potrebe građana te 95 milijuna eura za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo pružanje operativne pomoći u slučaju krize; taj bi mehanizam mogao dobiti dodatnih 680 milijuna eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 600 milijuna eura za sigurnost, od čega 227 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta.
Nacrt proračuna za 2022. dio je dugoročnog proračuna Unije donesenog krajem 2020. koji ima za cilj pretvoriti njezine prioritete u konkretne godišnje rezultate. Zbog toga će znatan dio sredstava biti namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s ciljem da se na taj prioritet politike potroši 30 % dugoročnog proračuna i instrumenta za oporavak NextGenerationEU.
Proračun EU-a za 2022.: brži oporavak Europe (europa.eu)
