U najnovijem izvješću Komisije o provedbi Direktive o nitratima (na temelju podataka za razdoblje 2016. – 2019.) upozorava se da nitrati i dalje uzrokuju štetno onečišćenje voda u EU-u. Prekomjerni nitrati u vodi uzrokuju gubitak kisika i eutrofikaciju na štetu ljudskog zdravlja i ekosustava. U državama u kojima su nacionalna tijela i poljoprivrednici očistiti vode, to je imalo pozitivan utjecaj na opskrbu pitkom vodom i biološku raznolikost te na sektore kao što su ribarstvo i turizam koji o njima ovise. Međutim, pretjerana gnojidba i dalje je problem u mnogim dijelovima EU-a.
Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, izjavio je: Primjena Direktive o nitratima u posljednjih 30 godina nedvojbeno je povećala ukupnu kvalitetu vode u EU-u. Također smatramo da konkretna nastojanja prelaska na održive metode daju rezultate. Međutim, tempo promjene nije dovoljan da se spriječi šteta za ljudsko zdravlje i očuvaju osjetljivi ekosustavi. U skladu s europskim zelenim planom sad su potrebne hitnije mjere kako bi se postigla održiva poljoprivreda i zaštitila naša dragocjena opskrba vodom.
Koncentracije nitrata smanjile su se i u površinskim i u podzemnim vodama u EU-u u usporedbi sa stanjem prije donošenja Direktive o nitratima 1991. Međutim, novo izvješće pokazuje da je tijekom posljednjeg desetljeća ostvaren neznatan napredak, a onečišćenje hranjivim tvarima iz poljoprivrede i dalje je ozbiljan problem za mnoge države članice.
U razdoblju od 2016. do 2019. u mnogim državama članicama 14,1 % podzemnih voda je i dalje premašivalo graničnu vrijednost koncentracije nitrata utvrđenu za vodu za piće. Prema nalazima, voda prijavljena kao eutrofična u EU-u obuhvaća 81 % morskih voda, 31 % obalnih voda, 36 % rijeka i 32 % jezera.
Komisija će djelovati kako bi poboljšala usklađenost s Direktivom o nitratima, što je preduvjet za postizanje cilja europskog zelenog plana o smanjenju gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 % do 2030. Za to su potrebne pojačane mjere u većini država članica na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Kvaliteta nacionalnih programa djelovanja općenito se poboljšala, ali u mnogim slučajevima postojeće mjere nisu dovoljno djelotvorne u borbi protiv onečišćenja na područjima na kojima se povećao pritisak na poljoprivredu. Utjecaj klimatskih promjena u borbi protiv onečišćenja nitratima trebao bi se u većoj mjeri uzeti u obzir i na nacionalnoj razini.
Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Finska, Mađarska, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska i Španjolska suočavaju se s najvećim problemima u borbi protiv onečišćenja hranjivim tvarima iz poljoprivrede. Bugarska, Cipar, Estonija, Francuska, Italija, Portugal i Rumunjska imaju i žarišne točke u kojima je hitno potrebno smanjiti onečišćenje. Potrebno je učiniti više protiv onečišćenja voda nitratima (europa.eu).
