Komisija danas predstavlja novi Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve (SMEI). Ciljevi tog okvira za upravljanje krizama su zaštita slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi i jamčenje dostupnosti bitne robe i usluga u budućim kriznim situacijama, na korist ljudima i poduzećima u cijelom EU-u. Jedinstveno tržište dokazalo je da je ono naša najveća prednost u upravljanju krizama. Međutim, pandemija COVID-a pokazala je strukturne nedostatke koji otežavaju EU-u da na hitne situacije reagira učinkovito i koordinirano. Jednostrane mjere stvaraju fragmentaciju, a to dodatno pogoršava krizu, pri čemu posebno utječe na MSP-ove.
Izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: Kriza zbog COVID-a 19 jasno je pokazala da naše jedinstveno tržište mora ostati operativno u svakom trenutku, pa i u kriznim vremenima. Zato ga moramo ojačati. Potrebni su nam novi alati koji će nam omogućiti brzu i zajedničku reakciju. Zahvaljujući tome u svakoj novoj krizi moći ćemo osigurati da naše jedinstveno tržište ostane otvoreno i da roba od ključne važnosti i dalje bude dostupna za zaštitu europskih građana. To će nam omogućiti novi Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: U nizu kriza koje su nas zadesile proteklih godina uložili smo velik trud u očuvanje neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta, održavanje naših granica otvorenima, očuvanje cjelovitosti naših lanaca opskrbe i osiguravanje dostupnosti proizvoda i usluga koje naši građani trebaju u kriznim vremenima. Međutim, moramo biti spremniji predvidjeti sljedeću krizu i odgovoriti na nju. Umjesto da se oslanjamo na trenutačne, improvizirane mjere, Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve omogućit će nam da strukturno reagiramo kako bismo zaštitili slobodno kretanje robe, ljudi i usluga u kriznim vremenima. Taj će instrument osigurati bolju koordinaciju s državama članicama, pomoći u sprečavanju i ograničavanju utjecaja potencijalnih kriza na našu industriju i gospodarstvo te opremiti Europu alatima koje naši globalni partneri imaju, a nama nedostaju.
Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve služi kao dopuna drugih zakonodavnih mjera EU-a za upravljanje krizama, npr. Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, i pravila EU-a za specifične sektore, lance opskrbe i proizvode, kao što su zdravstvo, poluvodiči i sigurnost hrane, za koje su već predviđene ciljane mjere u slučaju krize. Riječ je o dobro uravnoteženom okviru za upravljanje krizama namijenjenom za prepoznavanje prijetnji jedinstvenom tržištu i osiguravanje njegova neometanog funkcioniranja. Sastoji se od sljedećih elemenata:
- Stvaranje modela kriznog upravljanja za jedinstveno tržište: novi mehanizam za praćenje jedinstvenog tržišta, utvrđivanje stupnja opasnosti i koordiniranje odgovarajućeg odgovora, koji se sastoji od nekoliko faza aktivnosti – pripremne, nadzorne i reaktivne. Prvo, okvir za krizno planiranje omogućuje Komisiji i državama članicama da uspostave koordinacijsku i komunikacijsku mrežu za povećanje pripravnosti. Nadalje, ako se utvrdi prijetnja jedinstvenom tržištu, može se aktivirati nadzorni režim. Naposljetku, u slučaju krize s dalekosežnim učinkom na jedinstveno tržište može se aktivirati reaktivni režim. Osnovat će se savjetodavna skupina koju će činiti Komisija i države članice kako bi se procijenila konkretna situacija i preporučile najprikladnije mjere odgovora. Njezina će uloga biti izuzetno važna u cijelom procesu.
- Predlaganje novih mjera za uklanjanje prijetnji jedinstvenom tržištu: u nadzornom režimu zajednički fokus država članica i Komisije bio bi na praćenju lanaca opskrbe strateški važnom robom i uslugama te na izgradnji strateških rezervi u tim područjima. Nakon prelaska u reaktivni režim slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu održavalo bi se na temelju popisa zabranjenih ograničenja i općenito pojačanim i brzim nadzorom jednostranih ograničenja. Komisija može također državama članicama preporučiti da se pobrinu za dostupnost robe potrebne tijekom krize tako što će olakšati proširenja ili prenamjene proizvodnih linija ili ubrzati izdavanja dozvola. Naposljetku, može i preporučiti državama članicama da ciljano distribuiraju strateške rezerve stvorene tijekom nadzorne faze. Nova će se pravila primjenjivati i kako bi se Komisiji olakšalo da u ime država članica provodi javnu nabavu relevantne robe i usluga u nadzornom i reaktivnom režimu.
- Dopuštanje krajnjih mjera u hitnim slučajevima: u izvanrednim okolnostima i samo ako je već prijeđeno u reaktivni režim, Komisija može upotrijebiti i alate za koje će biti potreban zaseban korak aktivacije. U tom slučaju Komisija može od gospodarskih subjekata zatražiti ciljane informacije, pri čemu se odgovor može učiniti obvezom. Komisija može od tih subjekata također tražiti da prihvate prioritetne narudžbe proizvoda potrebnih tijekom krize. Odbijanje takvih narudžbi smjelo bi se opravdati samo ozbiljnim razlozima. Nadalje, ubrzanim stavljanjem na tržište određenih proizvoda zahvaljujući bržem ispitivanju i akreditaciji, među ostalim ocjenjivanjem sukladnosti, osigurat će se njihova dostupnost tijekom izvanrednih situacija. Propisi u kojima su utvrđena takva odstupanja predloženi su u zasebnim prijedlozima uredbe i direktive kojima se mijenjaju regulatorni okviri za određene proizvode, a koji su priloženi Uredbi o Instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve.
Sljedeći koraci
O prijedlozima sad trebaju raspraviti Europski parlament i Vijeće Europske unije. Nakon što ih suzakonodavci donesu, uredbe će stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Kontekst
Već gotovo 30 godina jedinstveno tržište je najvažniji resurs EU-a koji našim poduzećima pruža sigurnost, široko područje poslovanja i globalnu odskočnu dasku, a potrošačima osigurava široku dostupnost kvalitetnih proizvoda i usluga. Međutim, tijekom nedavnih kriza, a osobito na početku pandemije COVID-a 19, građani i poduzeća su naišli na ograničenja na granicama, doživjeli prekide opskrbe i naišli na nepredvidljivost pravila, što je dovelo do fragmentacije jedinstvenog tržišta. Ograničenja izvoza i putovanja unutar EU-a, donesena kao odgovor na pandemiju, bila su nažalost u mnogim slučajevima loše osmišljena i obrazložena pa su poremetila slobodno kretanje robe, usluga i ljudi, izazvavši gospodarske troškove, kašnjenja i smetnje u općoj reakciji na krizu.
Danas predstavljen paket Instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve nastavak je odgovora na pozive Europskog vijeća, koje je u Zaključcima vijeća od 1.i 2. listopada 2020. iznijelo da EU mora poduzeti korake na temelju iskustava iz pandemije COVID-a 19 te ukloniti preostalu rascjepkanost, prepreke i slabosti jedinstvenog tržišta u suočavanju s kriznim situacijama. Komisija je u odgovoru na to u svojoj ažuriranoj komunikaciji o industrijskoj strategiji iz svibnja 2021. najavila da će predstaviti namjenski instrument koji će u kriznim situacijama zajamčiti slobodno kretanje robe, usluga i ljudi, veću transparentnost i bolju koordinaciju. Europski parlament pozitivno je reagirao na plan Komisije da predstavi Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve i pozvao Komisiju da razradi taj instrument kao pravno obvezujući strukturni instrument kojim bi se zajamčilo slobodno kretanje robe, usluga i ljudi u slučaju budućih kriza. Komisija je prije predstavljanja prijedloga provela temeljitu javnu raspravu, koja je obuhvaćala poziv na očitovanje, javno savjetovanje i traženje mišljenja od država članica, te organizirala opsežnu radionicu za dionike i provela brojna ciljana savjetovanja s dionicima.
Više informacija
Videozapis o Instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve
Prijedlog uredbe o uspostavi Instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) 2679/98
Prijedlog uredbe o utvrđivanju mjera za olakšavanje opskrbe i dostupnosti robe u kontekstu krize na jedinstvenom tržištu i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/424, Uredbe (EU) 2016/425, Uredbe (EU) 2016/426 i Uredbe (EU) 2019/1009
Prijedlog direktive o izmjeni direktiva 2000/14/EZ, 2006/42/EZ, 2010/35/EU, 2013/29/EU, 2014/28/EU, 2014/29/EU, 2014/30/EU, 2014/31/EU, 2014/32/EU, 2014/33/EU, 2014/34/EU, 2014/35/EU, 2014/53/EU i 2014/68/EU i o uvođenju hitnih postupaka za ocjenjivanje sukladnosti, donošenje zajedničkih specifikacija i nadzor tržišta u kontekstu krize na jedinstvenom tržištu
