Komisija je danas pozvala države članice da u okviru obveze smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti u Europi moderniziraju svoje sustave minimalnog dohotka. U predloženoj Preporuci Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost utvrđuje se kako države članice mogu modernizirati svoje sustave minimalnog dohotka i povećati njihovu djelotvornost, tako da se građane izdiže iz siromaštva i istodobno promiče integracija osoba koje mogu raditi na tržište rada.
Iako minimalni dohodak postoji u svim državama članicama, ti se sustavi znatno razlikuju s obzirom na primjerenost, doseg i djelotvornost u smislu pružanja potpore građanima. U današnjem prijedlogu preporuke Vijeća državama članicama pružaju se jasne smjernice o tome kako osigurati djelotvornost sustava minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva i promicanju aktivne uključenosti u društvu i na tržištima rada. Financijska sredstva EU-a dostupna su za potporu državama članicama radi poboljšanja njihovih sustava minimalnog dohotka i socijalne infrastrukture putem reformi i ulaganja.
Sustavi minimalnog dohotka i mreže socijalne sigurnosti moraju uključivati dostatne poticaje i potporu korisnicima koji mogu raditi u ponovnom ulasku na tržište rada. Stoga bi trebali biti osmišljeni tako da pridonose i potpunom ostvarivanju potencijala zelene i digitalne tranzicije, i to poticanjem tranzicija na tržištu rada i aktivnijeg sudjelovanja osoba u nepovoljnom položaju.
Socijalne i gospodarske prednosti primjerenih i ciljanih mreža socijalne sigurnosti pokazale su se još važnijima tijekom zabrana kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. Primjeren minimalni dohodak vrlo je važan i u trenutačnom kontekstu inflacije i rasta cijena energije jer se mjere u području dohotka mogu usmjeriti na dobrobit ranjivih skupina.
Prijedlog će pridonijeti postizanju EU-ova socijalnog cilja da do 2030. bude barem 15 milijuna manje osoba izloženih riziku od siromaštva ili isključenosti,kako je utvrđeno u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Uz to, pomoći će državama članicama u ostvarenju cilja da barem 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine bude zaposleno.
Izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Sustavi socijalne zaštite pomažu u smanjenju socijalnih nejednakosti. Oni osiguravaju dostojanstven život onima koji ne mogu raditi, a one koji mogu potiču da ponovno počnu raditi. Danas mnogi teško spajaju kraj s krajem, stoga je važno da države članice ove jeseni moderniziraju svoje mreže socijalne sigurnosti primjenom pristupa aktivnog uključivanja kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Tako ćemo se moći boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti te pomoći većem broju ljudi da se zaposle u ovom zahtjevnom razdoblju.
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Danas je više od 20 % ljudi u EU-u izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sustavi minimalnog dohotka postoje u svim državama članicama, ali analize pokazuju da oni nisu uvijek primjereni, ne dopiru do svih kojima je to potrebno i ne motiviraju građane da se vrate na tržište rada. Moramo osigurati da se naše mreže socijalne sigurnosti mogu nositi s aktualnim uvjetima sve većih troškova života i nesigurnosti. Posebnu pozornost treba pridavati ponovnom zapošljavanju mladih, među ostalim i dodjelom potpore dohotku, kako ne bi zapeli u začaranom krugu isključenosti.
Bolje procjene učinka za pravedne politike
Komisija je danas predstavila i Komunikaciju o boljoj procjeni distribucijskog učinka reformi država članica. Ona sadržava smjernice o tome kako bolje usmjeravati politike na transparentan način, pritom osiguravajući da te politike pridonose suzbijanju postojećih nejednakosti i uzimajući u obzir učinak na razna zemljopisna područja i određene skupine stanovništva, kao što su žene, djeca i kućanstva s niskim prihodima. Komunikacija sadržava smjernice o područjima politika, alatima, pokazateljima, vremenskom okviru, podacima i širenju informacija iz procjene. Danas predstavljene smjernice relevantne su i za države članice pri osmišljavanju njihovih sustava minimalnog dohotka.
Kontekst
Više od 20 % građana, odnosno ukupno 94,5 milijuna ljudi, bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u 2021. Mreže socijalne sigurnosti važan su element u pružanju potpore i pomaganju tim građanima da (ponovno) uđu na tržište rada ako mogu. Međutim, sustavi socijalne zaštite moraju biti djelotvorniji jer oko 20 % nezaposlenih osoba izloženih riziku od siromaštva ne ispunjava uvjete za primanje potpore dohotku, a procjenjuje se da oko 30 % – 50 % stanovništva koje ispunjava uvjete ne prima potporu za minimalni dohodak.
Europski stup socijalnih prava uključuje 14. načelo, koje se odnosi na pravo na primjeren minimalni dohodak. Kako bi promicala socijalnu uključenost i zapošljavanje te osigurala da nitko ne bude zapostavljen, Komisija je predstavila brojne dodatne inicijative kojima se nadopunjuje današnji prijedlog. To uključuje Prijedlog direktive o primjerenim minimalnim plaćama kako bi se radom mogli osigurati pristojni životni uvjeti, europsko jamstvo za djecu kako bi se djeci omogućio besplatan i djelotvoran pristup osnovnim uslugama te Europsku strategiju za skrb kako bi se poboljšao položaj žena i osoba u sektoru skrbi. Preporuka Komisije o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju sadržava smjernice o aktivnim politikama tržišta rada, uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju. U Preporuci Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti utvrđene su posebne smjernice za provedbu politika za pravednu tranziciju, s posebnim naglaskom na ranjivim kućanstvima. Naposljetku, Komisijinim Prijedlogom uredbe o hitnoj intervenciji za rješavanje problema visokih cijena energije problem dramatičnog porasta cijena energije nastoji se riješiti smanjenjem potrošnje i dijeljenjem iznimne dobiti proizvođača energije s onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Sljedeći koraci
Države članice raspravit će o Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost kako bi ju Vijeće moglo donijeti. Nakon donošenja, države članice trebale bi svake tri godine izvješćivati Komisiju o napretku u provedbi. Komisija će pratiti i napredak u provedbi te preporuke u kontekstu europskog semestra. Predloženi instrument, tj. preporuka Vijeća, državama članicama daje dovoljno prostora za odlučivanje o tome kako najbolje ostvariti ciljeve ove inicijative uzimajući u obzir svoje posebne okolnosti.
Dodatne informacije
Prijedlog preporuke Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost
Komunikacija o boljoj procjeni distribucijskog učinka reformi država članica
Pitanja i odgovori: Primjeren minimalni dohodak
Informativni članak: Primjeren minimalni dohodak
