Europska komisija danas je donijela Komunikaciju kojom se državama članicama pružaju smjernice o provedbi fiskalne politike u 2023. U njoj se utvrđuju ključna načela na temelju kojih će Komisija ocjenjivati programe stabilnosti i konvergencije država članica, a donesen je i pregled trenutačnog stanja revizije gospodarskog upravljanja.
Smjernice za kontinuiranu koordinaciju fiskalnih politika
U Komunikaciji se utvrđuje pet ključnih načela i uzimaju se u obzir fiskalne preporuke koje će Komisija u svibnju 2022. predložiti državama članicama za njihove proračunske planove u 2023. Ta su načela:
- osigurati koordinaciju politika i dosljednu kombinaciju politika
- osigurati održivost duga postupnom i visokokvalitetnom fiskalnom prilagodbom i gospodarskim rastom
- poticati ulaganja i promicati održivi rast
- promicati fiskalne strategije usklađene sa srednjoročnim pristupom fiskalnoj prilagodbi, uzimajući u obzir Mehanizam za oporavak i otpornost i
- razlikovati fiskalne strategije i uzimati u obzir dimenziju europodručja.
Koordinirani fiskalni odgovor država članica na ozbiljan gospodarski pad uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19, olakšan aktivacijom opće klauzule o odstupanju i popraćen mjerama na razini EU-a, bio je vrlo uspješan. U današnjem nesigurnom okruženju i dalje je ključna kontinuirana snažna koordinacija fiskalnih politika kako bi se osigurao neometan prijelaz prema novom i održivom rastu te fiskalnoj održivosti. Na temelju zimske gospodarske prognoze 2022. Komisija smatra da je prijelaz iz ukupno poticajnog smjera fiskalne politike u razdoblju 2020. – 2022. na uglavnom neutralan opći smjer fiskalne politike primjeren za 2023., uz spremnost na reagiranje na promjenjivo gospodarsko stanje.
Neophodni fiskalni odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i kontrakcija proizvodnje doveli su do znatnog povećanja udjela državnog duga, posebno u nekim državama članicama s visokim dugom, iako bez povećanja troškova servisiranja duga. Za ograničavanje dinamike duga potrebna je višegodišnja fiskalna prilagodba u kombinaciji s ulaganjima i reformama radi zaštite održivosti duga. Komisija smatra da je preporučljivo od 2023. započeti s postupnom fiskalnom prilagodbom radi smanjenja visokog javnog duga, dok bi prenagla konsolidacija mogla negativno utjecati na rast i time na održivost duga.
Usmjeravanje gospodarstava EU-a na put većeg održivog rasta te suočavanje s izazovima zelene i digitalne tranzicije trebali bi biti glavni prioritet za sve države članice. Iako će se Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF), koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU, osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu do 800 milijardi EUR, čime će se pridonijeti dvostrukoj tranziciji, Komisija smatra da bi u srednjoročnim fiskalnim planovima trebalo promicati i štititi visokokvalitetna javna ulaganja koja financira država.
Nacionalne fiskalne strategije trebale bi se na odgovarajući način razlikovati:
- države članice s visokim dugom trebale bi započeti postupno smanjivanje duga provedbom fiskalne prilagodbe u 2023., bez doprinosa iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih bespovratnih sredstava EU-a
- države članice s niskim i srednjim dugom trebale bi ojačati potrebna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, s ciljem postizanja općeg neutralnog smjera politike.
Trenutačno stanje revizije gospodarskog upravljanja
Kriza uzrokovana koronavirusom istaknula je relevantnost i važnost mnogih izazova o kojima je Komisija nastojala raspravljati i kojima se bavila u javnoj raspravi o okviru gospodarskog upravljanja. Nakon što se predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije obvezala na postizanje konsenzusa o budućnosti okvira gospodarskog upravljanja EU-a, Komisija je u listopadu 2021. ponovno pokrenula javnu raspravu o reviziji okvira gospodarskog upravljanja EU-a.
Rasprava se trenutačno odvija u okviru različitih foruma, uključujući tematske sastanke i radionice, a provedena je i internetska anketa, koja je zatvorena 31. prosinca 2021. Uključuje građane i čitav niz dionika, prvenstveno socijalne partnere, akademsku zajednicu, druge institucije i tijela EU-a te nacionalne vlade i parlamente. Komisija trenutačno analizira zaprimljene povratne informacije te će u ožujku 2022. predstaviti sažeto izvješće.
Komisija smatra da trenutačno stanje rasprava upućuje na određeni broj bitnih pitanja kojima bi se moglo još konkretnije pozabaviti i tako utrti put novom konsenzusu o budućem fiskalnom okviru EU-a:
- osiguravanje održivosti duga i promicanje održivog rasta na temelju ulaganja i reformi presudni su za uspjeh fiskalnog okvira EU-a
- obraćanje veće pozornosti srednjoročnom fiskalnom nadzoru u EU-u čini se obećavajuće
- trebalo bi dodatno razmotriti zaključke koji se mogu izvući iz osmišljavanja, upravljanja i funkcioniranja Mehanizma za oporavak i otpornost i
- najvažniji su ciljevi pojednostavnjenje, veće preuzimanje odgovornosti na nacionalnoj razini i bolja provedba.
Na temelju javne rasprave koja je u tijeku i rasprava s državama članicama Komisija će dati smjernice o mogućim promjenama okvira gospodarskog upravljanja u cilju pravovremenog postizanja širokog konsenzusa o daljnjim koracima za 2023. Više informacija pročitajte ovdje.