Zajednički istraživački centar Komisije danas je predstavio 21. izdanje svojeg godišnjeg izvješća o šumskim požarima u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi za 2020. Nakon 2019., najgore godine ikad, i tijekom 2020. u Europi su izgorjele velike površine prirodnog zemljišta. Unatoč povećanoj razini pripravnosti u zemljama EU-a, u EU-u je 2020. izgorjelo oko 340 000 hektara (ha), što je površina 30 % veća od površine Luksemburga.
Sezona šumskih požara 2021. još je gora. Do trenutka objave ovog izvješća oko 0,5 milijuna hektara već je otišlo u dim, od čega je 61 % pokriveno šumama kojima će trebati godine za oporavak. Oko 25 % spaljenih područja u Europi nalazilo se unutar područja mreže Natura 2000, a riječ je o rezervoarima bioraznolikosti u EU-u. EU je ove godine pojačao svoje kapacitete za pomoć zemljama tijekom ove sezone šumskih požara, i ti su kapaciteti već uvelike korišteni za velike požare koji su ovog ljeta pogodili mediteransku regiju.
Svake su godine sve uočljivije i klimatske promjene. Jasno vidljiv uzlazni trend pokazuje veće razine opasnosti od požara, dulje sezone šumskih požara i intenzivne „mega požare” koji se brzo šire, a koje tradicionalna sredstva za gašenje ne mogu ugasiti. Oko 130 000 hektara izgorjelo je ove godine već do kraja lipnja, kada tradicionalno počinje sezona šumskih požara. Požari više ne pogađaju samo južne države, nego su sve veća prijetnja i središnjoj i sjevernoj Europi. Više od devet od 10 požara u EU-u uzrokovano je ljudskim djelovanjem. Stoga su kampanje osvješćivanja javnosti i obrazovne kampanje o opasnosti od požara ključne za sprečavanje katastrofa.
Najvažniji zaključci izvješća
- Izvješće o šumskim požarima za 2020. pokazuje da je Rumunjska bila najpogođenija zemlja, a prema nacionalnim izvješćima slijede je Portugal, Španjolska i Italija;
- šumski požari teško su oštetili zaštićena područja EU-a u mreži Natura 2000: 136 331 ha takvih površina – oko 40 % ukupne površine opožarene 2020. – nešto manje nego 2019., ali iznad prosjeka zadnjih devet godina;
- nažalost, kao i 2019., gotovo polovina opožarene površine unutar područja mreže Natura 2000 nalazila se u Rumunjskoj, uglavnom u prirodnom rezervatu Delta Dunava;
- godine 2020. požari na više od 30 ha zahvatili su 20 država članica spalivši ukupno 339 489 ha, što je nešto više nego 2019.;
- isto tako, u usporedbi s 2019., u sezoni šumskih požara 2020. više je ljudi izgubilo život: u nacionalnim izvješćima Španjolske zabilježeno je šest žrtava, od kojih je četvero vatrogasaca;
- brzo kartiranje u okviru usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus radi detaljnog kartiranja šumskih požara aktivirano je 2020. ukupno 17 puta, a ta je brojka 2021. već premašena;
- Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu unaprijeđen je 2019. flotom vatrogasnih zrakoplova putem sustava rescEU, čime je ojačan kapacitet za pomoć zemljama tijekom ove sezone šumskih požara.
Sezonu šumskih požara 2020. obilježio je velik broj šumskih požara u prvoj polovini godine. Požari su se zimi širili deltom Dunava i Pirinejima, a u proljeće uglavnom balkanskom regijom. Tijekom ljeta i jeseni najpogođenije su bile mediteranske zemlje, posebno Španjolska i Portugal, u kojima su zabilježeni najveći požari u EU-u 2020. Najveći šumski požari te godine dogodili su se izvan EU-a, u Ukrajini blizu černobilskog zabetoniranog nuklearnog reaktora.
Izjave članova Kolegija
Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, koja je zadužena i za Zajednički istraživački centar, rekla je: Klimatske promjene povećavaju rizik od šumskih požara i njihov razmjer u cijelom svijetu. Od 2016. godine diljem svijeta buknuli su nezapamćeni požari čije je kretanje i intenzitet nemoguće predvidjeti. Tijekom zadnjih desetljeća šume u EU-u rastu i sada ih, više nego ikad prije, moramo zaštititi kako bismo izliječili naš planet. JRC i Europska komisija mobiliziraju znanost, tehnologije, politike i suradnju radi sprečavanja tih golemih šumskih požara, očuvanja bioraznolikosti, zaštite naših šuma i prije svega života u EU-u i izvan njega.
Povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič rekao je: Šumski požari znatan su rizik od katastrofe u cijeloj Europu, kao i drugim dijelovima svijeta. Tijekom proteklih deset godina Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu pružena je pomoć u gašenju više od 40 velikih šumskih požara. Klimatske promjene također produljuju sezonu šumskih požara za nekoliko mjeseci, povećavajući vjerojatnost budućih šumskih požara u Europi. Namjeravamo intenzivnije raditi na jačanju našeg odgovora na šumske požare diljem EU-a kako bismo pomogli u njihovu sprečavanju, pripremi i odgovoru na njih.
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Klimatske promjene utječu na trajanje i težinu sezone šumskih požara, ugrožavaju sve više života i uzrokuju veliku štetu prirodi. Današnje izvješće pokazuje koliko je razorna bila prošla godina, sudeći prema ovogodišnjim podacima. Europska komisija donijela je novu strategiju EU-a za šume radi povećanja otpornosti šuma u Europi. Zdrave i otporne šume i zemljišta kojima se upravlja tako da se štite bioraznolikost i ljudi ključni su za ublažavanje posljedica šumskih požara. Zato surađujemo s partnerima i nacionalnim tijelima kako bismo prevenciju šumskih požara zasnovanu na upravljanju zemljištem utvrdili kao standard.
Izvješće Komisije o šumskim požarima (europa.eu)
