Europska Komisija predložila je reformu modela tržišta električne energije u EU-u kako bi se što više povećala upotreba energije iz obnovljivih izvora i postupno preostao koristiti plin, kako bi računi potrošača manje ovisili o nestabilnim cijenama fosilnih goriva, kako bi se potrošače bolje zaštitilo od budućih povećanja cijena i mogućeg manipuliranja tržištem te kako bi industrija u EU-u postala čišća i konkurentnija.
EU već više od 20 godina ima učinkovito i dobro integrirano tržište električne energije, na kojem je osigurana opskrba energijom, potiče se proces dekarbonizacije, a potrošači mogu ostvarivati ekonomske koristi od jedinstvenog energetskog tržišta. Energetska kriza potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu ukazala je na potrebu za brzom prilagodbom tržišta električne energije kako bi se bolje poduprla zelena tranzicija i potrošačima energije – i kućanstvima i poduzećima – omogućio širok pristup cjenovno pristupačnoj električnoj energiji iz obnovljivih i nefoslinih izvora.
Predloženom reformom predviđaju se revizije nekoliko zakonodavnih akata EU-a, posebno Uredbe o električnoj energiji, Direktive o električnoj energiji i Uredbe REMIT. Također se uvode mjere kojima se potiču dugoročniji ugovori za proizvodnju električne energije iz nefosilnih izvora te se u sustav uključuje više čistih i fleksibilnih rješenja, primjerice upravljanje potrošnjom i pohrana, kako bi se ta opcija mogla mjeriti s plinom. Tako će se smanjiti utjecaj fosilnih goriva na račune potrošača za električnu energiju i osigurati da ti računi odražavaju niže troškove povezane s energijom iz obnovljivih izvora. Uz to, predloženom reformom povećat će se transparentnost i cjelovitost tržišta i tako potaknuti otvoreno i pošteno tržišno natjecanje na europskim veleprodajnim tržištima energije.
Izgradnja energetskog sustava koji se temelji na obnovljivim izvorima energije bit će neophodna za smanjenje troškova potrošača, ali i za osiguravanje održive i neovisne opskrbe EU-a energijom, u skladu s europskim zelenim planom i planom REPowerEU. Navedena reforma, koja je dio industrijskog plana u okviru zelenog plana, europskoj će industriji omogućiti opskrbu cjenovno pristupačnom energijom iz obnovljivih i nefosilnih izvora, što je jedan od glavnih čimbenika koji omogućuju dekarbonizaciju i zelenu tranziciju. Da bismo ostvarili svoje energetske i klimatske ciljeve, stopa korištenja energije iz obnovljivih izvora morat će se do kraja ovog desetljeća utrostručiti.
Zaštita i jačanje položaja potrošača
Visoke i nestabilne cijene, primjerice one iz 2022., izazvane ruskim energetskim ratom protiv EU-a, prekomjerno su opteretile potrošače. Predmetnim će se prijedlogom potrošačima i dobavljačima osigurati veća stabilnost cijena na temelju tehnologija za energiju iz obnovljivih i nefosilnih izvora. Jedan je od najvažnijih aspekata širok izbor ugovora za potrošače i pružanje jasnijih informacija prije potpisivanja ugovora kako bi potrošači mogli ugovoriti sigurne i dugoročne cijene i tako izbjeći rizike i nestabilnost. Međutim, i dalje će moći sklapati i ugovore s dinamičnim određivanjem cijena kako bi mogli koristiti električnu energiju u razdobljima kad je jeftinija (npr. za punjenje električnih automobila ili upotrebu dizalica topline) i tako iskoristiti varijabilnost cijena.
Osim proširenja izbora za potrošače, reformom se nastoji i pridonijeti stabilnosti cijena, i to smanjenjem rizika od neispunjavanja obveza dobavljača. Prijedlogom se od dobavljača zahtijeva da svojim cjenovnim rizicima upravljaju barem za količine obuhvaćene fiksnim ugovorima kako bi na njih manje utjecali nagli porasti cijena i nestabilnost tržišta. Uz to, za države članice uvodi se obveza da uspostave opskrbljivače u krajnjoj nuždi za osiguravanje opskrbe svih potrošača električnom energijom.
Znatno je poboljšana i zaštita ranjivih potrošača. Prema predloženoj reformi, države članice morat će zaštititi od isključivanja ranjive potrošače koji kasne s plaćanjem režija. Osim toga, državama članicama omogućuje se da u slučaju krize prošire primjenu reguliranih maloprodajnih cijena na kućanstva i MSP-ove.
U prijedlogu se mijenjaju i pravila o dijeljenju energije iz obnovljivih izvora. Potrošači će moći ulagati u vjetroelektrane ili solarne elektrane i višak solarne energije proizvedene na krovovima prodavati i susjedima, a ne samo svojem dobavljaču. Na primjer, stanari će moći višak solarne energije proizvedene na krovu podijeliti sa susjedima.
Da bi se povećala fleksibilnost elektroenergetskog sustava, države članice morat će procijeniti svoje potrebe i utvrditi ciljeve za povećanje fleksibilnosti nefosilnih izvora te će imati mogućnost uvođenja novih programa potpore, posebno za upravljanje potrošnjom i pohranu. Reforma operatorima sustava omogućuje i da osiguraju smanjenje potražnje tijekom vršnih sati. Uz navedeni prijedlog Komisija je danas izdala i preporuke državama članicama o napretku inovacija, tehnologija i kapaciteta u području pohrane.
Povećanje predvidljivosti i stabilnosti cijena energije za povećanje industrijske konkurentnosti
Tijekom protekle su godine na mnoga poduzeća znatno utjecale vrlo nestabilne cijene energije. Kako bi se povećala konkurentnost industrije EU-a i smanjila njezina izloženost nestabilnim cijenama, Komisija predlaže da se olakša uvođenje stabilnijih dugoročnih ugovora kao što su ugovori o kupnji energije na temelju kojih poduzeća uspostavljaju vlastitu izravnu opskrbu energijom, što im omogućava iskorištavanje stabilnijih cijena u proizvodnji energije iz obnovljivih i nefosilnih izvora. Kako bi se uklonile trenutačne prepreke kao što su kreditni rizici kupaca, reformom se obvezuje države članice da osiguraju dostupnost tržišnih jamstava za ugovore o kupnji energije.
Da bi se proizvođačima električne energije osigurala stabilnost prihoda i industrija zaštitila od nestabilnosti cijena, sva javna potpora novim ulaganjima u inframarginalnu i nefleksibilnu („must-run”) proizvodnju električne energije iz obnovljivih i nefosilnih izvora morat će biti u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike, a države članice obvezne su prenijeti višak prihoda na potrošače. Osim toga, reforma će povećati likvidnost na tržištima za dugoročne ugovore kojima se određuju buduće cijene, takozvane „unaprijedne ugovore”. To će većem broju dobavljača i potrošača omogućiti da se na dulje razdoblje zaštite od pretjerano nestabilnih cijena.
Uvest će se i nove obveze olakšavanja integracije energije iz obnovljivih izvora u sustav i povećanja predvidljivosti proizvodnje. To uključuje obveze transparentnosti za operatore sustava kad je riječ o zagušenju mreže i rokove trgovanja bliže stvarnom vremenu.
Naposljetku, kako bi se osigurala konkurentnost tržišta i transparentno određivanje cijena, Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) i nacionalni regulatori imat će veću sposobnost praćenja cjelovitosti i transparentnosti energetskog tržišta. Konkretno, ažuriranom Uredbom o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (REMIT) poboljšat će se kvaliteta podataka i povećati uloga ACER-a u istragama mogućih prekograničnih slučajeva zlouporabe tržišta. Općenito će se poboljšati zaštita potrošača i industrije u EU-u od bilo kakve zlouporabe tržišta.
