Objavljeno 11. ožujka 2023.

Europska komisija donijela je novi Privremeni okvir za krizne situacije i tranziciju kako bi potaknula mjere potpore u sektorima koji su od ključne važnosti za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, u skladu s Industrijskim zelenim planom.

Novim Privremenim okvirom za krizne situacije i tranziciju mijenja se i djelomično produljuje Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama, koji je donesen 23. ožujka 2022. kako bi se državama članicama omogućilo da podrže gospodarstvo u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine, i koji je već mijenjan, 20. srpnja 2022. i 28. listopada 2022.

Zajedno s izmjenama Uredbe o općem skupnom izuzeću (engl. „General Block Exemption Regulation”, GBER) koje je Komisija donijela, Privremeni okvir za krizne situacije i tranziciju pomoći će da se ubrzaju ulaganja u čiste tehnologije i financiranje njihove proizvodnje u Europi.

Uzimajući u obzir povratne informacije dobivene od država članica u kontekstu ankete i ciljanog savjetovanja, te s obzirom na Industrijski zeleni plan, novim Privremenim okvirom za krizne situacije i tranziciju:

  • Produljuje se mogućnost da države članice dalje podupiru mjere potrebne za prelazak na industriju s nultom neto stopom emisija To se posebno odnosi na programe za ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije i pohranu energije te na programe za dekarbonizaciju industrijskih proizvodnih procesa, koje države članice sada mogu uspostaviti do 31. prosinca 2025.
  • Mijenja se područje primjene tih mjera kako bi se programe potpore za obnovljive izvore energije, pohranu energije i dekarbonizaciju industrijskih proizvodnih procesa učinilo još jednostavnijima za izradu i učinkovitijima, i to tako što će se: i. pojednostavniti uvjeti za dodjelu potpore za male projekte i slabije razvijene tehnologije (kao što je vodik iz obnovljivih izvora) tako što će se potpora moći dodijeliti bez natječajnog postupka, pod uvjetom primjene određenih zaštitnih mjera; ii. proširiti mogućnosti potpore za uvođenje svih vrsta obnovljivih izvora energije; iii. proširiti mogućnosti potpore za dekarbonizaciju industrijskih proizvodnih procesa prelaskom na goriva dobivena iz vodika te iv. povisiti gornje granice potpore i pojednostavniti izračun potpore.
  • Uvode se nove mjere, koje će biti na snazi do 31. prosinca 2025.kako bi se dodatno ubrzala ulaganja u sektore koji su od ključne važnosti za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, omogućila potpora za proizvodnju strateške opreme, konkretno baterija, solarnih ploča, vjetroturbina, dizalica topline, elektrolizatora te tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika, kao i za proizvodnju ključnih komponenti i za proizvodnju i recikliranje s tim povezanih kritičnih sirovina. Konkretno, države članice mogu:
    • osmisliti jednostavne i učinkovite programe, za pružanje potpore ograničene na određeni postotak troškova ulaganja i nominalnih iznosa, ovisno o lokaciji investicije i veličini korisnika potpore; dodjeljivati veće iznose potpore malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) i malim poduzećima u regijama u nepovoljnom položaju, kako bi se osiguralo da se kohezijski ciljevi na odgovarajući način uzimaju u obzir. Države članice mogu dodjeljivati potpore kojima pokrivaju čak i veće postotke troškova ulaganja ako se potpora pruža u obliku poreznih olakšica, zajmova ili jamstava. Međutim, prije dodjele potpore nacionalna tijela moraju provjeriti postoji li rizik da se proizvodno ulaganje realizira izvan Europskog gospodarskog prostora (EGP) te da ne postoji rizik da dodjela potpore rezultira premještanjem proizvodnje unutar jedinstvenog tržišta;
    • u iznimnim slučajevima, dodijeliti veće potpore pojedinim poduzećima ako postoji stvarna opasnost da će se ulaganja inače preusmjeriti izvan Europe. U takvim situacijama države članice mogu dodijeliti ili potporu u iznosu koji bi korisnik mogao dobiti za ekvivalentno ulaganje na toj alternativnoj lokaciji (takozvana „pomoć za prilagođavanje”), ili iznos potreban da se poduzeće potakne da ulaganje realizira unutar EGP-a (tzv. „metoda manjka financijskih sredstava”); s tim da se dodjeljuje manji od ta dva iznosa. Ta opcija podliježe nizu zaštitnih mjera. Prvo, može se koristiti samo za i. ulaganja koja će se realizirati u potpomognutim područjima, kako su određena na važećoj karti regionalnih potpora; ili ii. za prekogranična ulaganja u projekte locirane u najmanje tri države članice, s tim da se znatan dio ukupnog ulaganja mora realizirati u najmanje dvije potpomognute regije, jedna od kojih je regija „a” (najudaljenije regije ili regije čiji je BDP po stanovniku manji ili jednak 75 % prosjeka EU-a). Drugo, korisnik bi trebao koristiti najsuvremeniju proizvodnu tehnologiju iz perspektive emisija u okoliš. Treće, potpora ne smije rezultirati prebacivanjem ulaganja iz jedne države članice u drugu.

Donesene promjene pomoći će državama članicama i u provedbi posebnih projekata koji su u njihovoj nadležnosti u okviru nacionalnih planova oporavka.

Preostale odredbe Privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama (ograničeni iznosi potpore, potpora za likvidnost u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova, potpora za kompenzaciju visokih cijena energije, mjere za podupiranje smanjenja potražnje za električnom energijom), koje su uže povezane s neposrednom kriznom situacijom, ostaju na snazi do 31. prosinca 2023. Komisija će radi pravne sigurnosti naknadno procijeniti treba li taj rok produljiti.

Više informacija o Privremenom okviru za mjere državne potpore u kriznim situacijama i drugim Komisijinim mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica ruskog rata protiv Ukrajine možete pronaći ovdje.