Europska komisija danas je objavila izvješće o provedbi prve Inicijative EU-a za oprašivače, koju je Komisija donijela 2018. kako bi spriječila pad brojnosti divljih kukaca oprašivača. Kukci oprašivači od ključnog su značaja za funkcioniranje ekosustavâ, sigurnost proizvodnje hrane i lijekova te dobrobit ljudi. Međutim, oko deset posto vrsta pčela i leptira u Europi na rubu je izumiranja, dok je trećina njih u opadanju. Iz izvješća je vidljiv znatan napredak u provedbi mjera iz Inicijative, ali i dalje nije jednostavno otkloniti uzroke pada brojnosti oprašivača.
Potvrdilo se da je Inicijativa i dalje koristan instrument politike koji omogućuje EU-u, državama članicama i dionicima da se bore s tim problemom. Do kraja 2020. više od trideset djelovanja provedeno je u tri prioritetna područja: poboljšavanje znanja o padu brojnosti oprašivača; otklanjanje uzrokâ koji su doveli do tog stanja i informiranje javnosti i promicanje suradnje u cilju zaustavljanja trenda opadanja. Među ostalim, Komisija je predstavila park oprašivača – interaktivni digitalni alat s ciljem podizanja svijesti o opasnom padu brojnosti oprašivača i pokretanja globalnih djelovanja za njegovo rješavanje. Park oprašivača je virtualni svijet smješten u godinu 2050., u kojem kukci oprašivači praktički više ne postoje. Mnogobrojna djelovanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a pokazala su da javnost prepoznaje problem i spremna je djelovati.
U okviru inicijative EU-a za oprašivače razvijen je sustav za praćenje vrsta oprašivača kako bi se bolje razumjelo stanje njihovih populacija i razlozi smanjivanja njihove brojnosti. Taj će se sustav uskoro uvesti u terensku uporabu širom EU-a. Komisija je uspostavila namjenski sustav informacija o oprašivačima te pokrenula niz ciljanih istraživačkih inicijativa.
Ipak, potreban je veći angažman, posebno kako bi se smanjio gubitak staništa u poljoprivrednim krajobrazima i učinci pesticida. U Strategiji za bioraznolikost za 2030., strategiji „Od polja do stola” i Akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja EU je postavio konkretne ciljeve u tom smislu, poput širenja zaštićenih područja i obnove ekosustavâ, promicanja ekološke poljoprivrede, obnove obilježja krajobraza velike raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu i znatnog smanjivanja upotrebe pesticida i drugih onečišćujućih tvari u okolišu koje su štetne za oprašivače. Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i veće ambicije u pogledu klimatske neutralnosti pomoći će ublažiti utjecaj klimatskih promjena na oprašivače.
Izjave članova Kolegija
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Alarmantno smanjenje brojnosti kukaca koji oprašuju kultivirane i divlje biljke ugrožava sigurnost proizvodnje hrane te naš vlastiti opstanak i prirodu u cjelini. EU je uspostavio namjenske mehanizme politike za zaustavljanje tog trenda, pokrenuo djelovanja u raznim sektorima i ostvario znatan napredak u praćenju oprašivača. Današnje izvješće pokazuje da svakako trebamo poduzeti više kako bismo otklonili glavne uzroke znatnog pada njihove brojnosti. Od iznimne je važnosti sve više uključivati zaštitu oprašivača u Zajedničku poljoprivrednu politiku i zakonodavni okvir za pesticide.
Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides rekla je: Zaštita naših oprašivača će, zajedno s 50-postotnim smanjenjem upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njihove uporabe, i dalje biti jedan od prioriteta u okviru europskog zelenog plana i pridonijet će ostvarivanju ciljeva strategije „Od polja do stola”. Kada donosimo odluke o odobravanju ili zabrani stavljanja na tržište aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja, uvijek nastojimo osigurati visoku razinu zaštite pčela i drugih oprašivača.
Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izjavio je: Poljoprivreda i sigurnost hrane u velikoj mjeri ovise o oprašivačima, a njihov zabrinjavajući pad brojnosti problem je koji zahtijeva dodatne mjere. Kako je naglašeno u današnjem izvješću, potrebno je posvetiti veću pažnju utjecaju pesticida i gubitku staništa u poljoprivrednim krajobrazima. Budućom poljoprivrednom politikom, u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, trebao bi se ovaj problem u velikoj mjeri riješiti, i to uvođenjem viših standarda u pogledu zaštite okoliša i klime. Na primjer, kako bi dobili potpore, poljoprivrednici će trebati posvetiti pozornost bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu. Uz to, u području istraživanja i inovacija, jedan od prioriteta je pronalaženje alternativa uporabi pesticida.