Europska komisija objavila je svoje šesto godišnje Izvješće o vladavini prava u kojem razmatra kretanja u području vladavine prava u svim državama članicama.
Ovo je prvo Izvješće u okviru novog mandata Komisije. Njime se učvršćuje uspješna suradnja s državama članicama na temelju preventivnog pristupa i pristupa utemeljenog na dijalogu kako bi se ojačala vladavina prava te je on važan poticaj za reforme. Izvješće o vladavini prava i godišnji ciklus vladavine prava doprinose otpornosti europske demokracije, sigurnosti i gospodarstva u globalnom okruženju u kojem je poštovanje temeljnih prava i demokratskih sustava pod sve većim pritiskom. Stoga je ključno da EU ponovno potvrdi svoju predanost vladavini prava i poduzme konkretne korake za njezino promicanje i obranu na našem kontinentu i diljem svijeta. Kao i 2024., Izvješće ne obuhvaća samo 27 država članica, već uključuje i četiri poglavlja o zemljama posvećena razvoju događaja u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
U ovogodišnjem Izvješću potvrđuje se pozitivna putanja u mnogim državama članicama jer su provedene važne reforme u četiri ključna područja obuhvaćena izvješćem – (1) pravosuđe, (2) borba protiv korupcije, (3) sloboda medija te (4) institucijski sustav provjere i ravnoteže. Iako u nekim državama članicama i dalje postoje izazovi, a u nekoliko slučajeva situacija je ozbiljna, cjelokupna suradnja u tom procesu i dalje je snažna, a države članice u potpunosti ili djelomično su odgovorile na znatan broj preporuka iz 2024.
Poštivanje vladavine prava ključno je i za provedbu politika kojima se promiče konkurentnost kroz jedinstveno tržište i osnažuje građane da aktivno sudjeluju u društvu i gospodarstvu. Vladavina prava važna je za poduzeća koja posluju preko granica. Poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, potrebno je stabilno i predvidljivo gospodarsko okruženje. Kako je navedeno u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen, u ovogodišnjem se izvješću poseban naglasak stavlja na pitanja izravno povezana s pravilnim funkcioniranjem jedinstvenog tržišta, kao što su dobro donošenje zakonodavstva, pravila o javnoj nabavi i stabilnost regulatornog okruženja.
U izvješću se razmatra i razvoj Europske unije. Novom generacijom instrumenata potrošnje EU-a koja će biti predstavljena u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027. godine osigurat će se da usklađenost s načelom vladavine prava ostane preduvjet za financiranje iz fondova EU-a. Financijska potpora EU-a za ulaganja i reforme u području promicanja vladavine prava nudi stvarnu dodanu vrijednost, što može doprinijeti opsežnijim naporima za praćenje učinkovite provedbe preporuka iz Izvješća.
NAJVAŽNIJA SAZNANJA U 2025. GODINI
- Pravosudni sustavi
- Okviri za borbu protiv korupcije
- Sloboda i pluralizam medija
- Institucionalni sustav provjere i ravnoteže
Mnoge države članice prošle su godine ostvarile napredak u reformama pravosuđa. Mjere uključuju jačanje neovisnosti sudbenih vijeća, dodatne zaštitne mjere za imenovanje sudaca i autonomiju državnih odvjetnika, kao i za kvalitetu i učinkovitost pravosudnih sustava. Međutim, u nekim državama članicama reforme sporije napreduju, a u određenim slučajevima i dalje postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost. Iako se napori ulažu na svim razinama, u mnogim državama članicama postoji pritisak na resurse za pravosudne sustave, što utječe na kvalitetu i učinkovitost pravosuđa. U zemljama proširenja nastavili su se napori za provedbu pravosudnih reformi, jačanje odgovornosti i poboljšanje učinkovitosti, ali potrebno je riješiti problem neprimjerenog utjecaja i pokušaja ugrožavanja neovisnosti sudaca.
Borba protiv korupcije i dalje je ključna za očuvanje vladavine prava i povjeI renja građana u javne institucije. Većina Europljana smatra da je korupcija neprihvatljiva, prema rezultatima istraživanja Eurobarometra iz 2025.o stavovima građana i poduzeća prema korupciji u EU-u. Izvješće pokazuje da je nekoliko država članica razvilo nove strategije za borbu protiv korupcije i ojačalo svoje institucionalne kapacitete, među ostalim povećanjem resursa za tijela kaznenog progona, tužiteljstva i pravosuđe. Istodobno su potrebne daljnje mjere za jačanje preventivnih okvira, kao što su oni povezani s lobiranjem i sukobima interesa, te za osiguravanje učinkovite istrage, kaznenog progona i pravomoćnih presuda u predmetima povezanima s korupcijom. U zemljama proširenja ojačani su pravni i institucijski okviri, što pokazuje otpornost na neopravdani pritisak u nekim slučajevima, a istrage, kazneni progon i donošenje presuda u predmetima povezanima s korupcijom, uključujući predmete na visokoj razini, potrebno je dodatno poboljšati.
Sloboda i pluralizam medija središnji su elementi društva koje se temelji na vladavini prava i osiguravanju demokratske odgovornosti. U državama članicama u tijeku su reforme kako bi se nacionalni zakoni uskladili s novim pravilima u okviru Europskog akta o slobodi medija (EMFA). Mnoge države članice provode reforme za jačanje neovisnog funkcioniranja i financiranja javnih medija te za poboljšanje pravednosti i transparentnosti dodjele sredstava za državno oglašavanje. Osim toga, nekoliko nacionalnih regulatornih tijela za medije proširuje svoje nadležnosti kako bi se uskladili i s Aktom o digitalnim uslugama. Sve se više pozornosti posvećuje sigurnosti i zaštiti novinara u kontekstu stalnih prijetnji, pri čemu države članice uspostavljaju ili nastavljaju upravljati potpornim strukturama ili jačaju pravnu zaštitu novinara. Istodobno je potrebno daljnje djelovanje kako bi se uklonila zabrinutost u pogledu sigurnosti novinara i poboljšale zaštitne mjere za neovisnost nekih regulatornih tijela za medije i javnih medija, povećala transparentnost vlasništva i osigurala veća pravednost i transparentnost u dodjeli državnog oglašavanja. U državama proširenja postoji zabrinutost i u pogledu politizacije regulatornih tijela za medije i financijske održivosti javnih radiotelevizijskih kuća, kao i u pogledu imenovanja vodstva radiotelevizijskih kuća.
U nizu država članica u tijeku su reforme za jačanje sustava provjere i ravnoteže, među ostalim boljim uključivanjem dionika u zakonodavni postupak i poboljšanjem kvalitete zakonodavstva. Međutim, nestabilni zakoni koji se brzo mijenjaju, ponekad sastavljeni bez doprinosa dionika, stvaraju pravnu nesigurnost i za poduzeća i za građane. Iako je u izvješću utvrđeno da većina država članica i dalje osigurava poticajan i poticajan okvir za civilno društvo, u nizu država članica i dalje postoje prepreke povezane sa zahtjevima u pogledu financiranja ili registracije. No u nekim državama članicama organizacije civilnog društva suočavaju se s ozbiljnim izazovima jer podliježu prekomjernim financijskim ograničenjima ili kontrolama ili neodgovarajućoj zaštiti. U zemljama proširenja izazovi za zakonodavne postupke i neučinkovita javna savjetovanja ograničavaju uključivo upravljanje. I dalje postoje izazovi u pogledu sustavnog praćenja preporuka institucija pravobranitelja i drugih neovisnih tijela.
Dodatna dimenzija jedinstvenog tržišta
U izvješću se u četiri stupa naglašava učinak na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i operativno okruženje za poduzeća. Učinkovit pravosudni sustav, borba protiv korupcije, dobro upravljanje, pravna sigurnost i dobra izrada zakonodavstva imaju znatan gospodarski učinak, oblikuju poslovno okruženje i usmjeravaju odluke o ulaganjima. U izvješću se u četiri stupa naglašava kako utvrđeni problemi utječu na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i operativno okruženje za poduzeća. U poglavljima o pojedinačnim zemljama izvješćuje se, na primjer, o specijalizaciji sudova i sudaca za rješavanje trgovačkih predmeta; mehanizme za izvršenje sudskih odluka; mjere za sprečavanje korupcije u javnoj nabavi; transparentno financiranje medija; i stabilno regulatorno okruženje potrebno za poslovanje poduzeća u predvidivim uvjetima.
SLJEDEĆI KORACI
Komisija sada poziva Europski parlament i Vijeće da nastave s općim raspravama i raspravama po državama članicama na temelju ovog izvješća, koristeći se i preporukama za daljnje ispitivanje načina na koji se može ostvariti konkretan napredak. Komisija također poziva nacionalne parlamente, civilno društvo i druge dionike da nastave nacionalni dijalog o vladavini prava, kao i na europskoj razini, uz veći angažman građana. Komisija poziva države članice da riješe izazove utvrđene u izvješću. Spreman je pomoći im u njihovim nastojanjima da nastave s provedbom preporuka. Kad je riječ o zemljama proširenja, Komisija će nastaviti pratiti utvrđena pitanja, među ostalim u svojim sljedećim godišnjim izvješćima o proširenju. Dodatne zemlje proširenja mogu biti uključene u Izvješće o vladavini prava kada i kada budu spremne.
Kao što se predsjednica von der Leyen obvezala u svojim političkim smjernicama za razdoblje 2024. 2029., Komisija će nastaviti poboljšavati svoje praćenje i izvješćivanje te jačati sustav provjere i ravnoteže, posebno praćenjem provedbe preporuka.
OSNOVNE INFORMACIJE
Godišnje izvješće o vladavini prava rezultat je bliskog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima. Izvješćem su obuhvaćene sve države članice i četiri zemlje proširenja na temelju iste objektivne i transparentne metodologije, pri čemu se ispituje isti skup pitanja u svakoj zemlji.
Izvješće za 2025. uključuje komunikaciju u kojoj se ispituje stanje u EU-u u cjelini i 27 poglavlja o pojedinačnim zemljama u kojima se razmatraju znatna kretanja u svakoj državi članici. Obuhvaća i četiri poglavlja o zemljama u kojima se razmatraju kretanja u odabranim zemljama proširenja. Izvješće uključuje i procjenu prošlogodišnjih preporuka državama članicama te na temelju toga ponovno daje posebne preporuke upućene svim državama članicama.
Izvješće je u središtu godišnjeg ciklusa vladavine prava. Ovaj godišnji ciklus je preventivan: služi promicanju vladavine prava i ima za cilj spriječiti nastanak ili produbljivanje problema. Odvojen je od drugih elemenata paketa instrumenata EU-a za vladavinu prava i dopunjuje, ali ne zamjenjuje mehanizme utemeljene na Ugovorima kojima se EU-u omogućuje da odgovori na ozbiljnija pitanja povezana s vladavinom prava u državama članicama. Ti alati uključuju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji.
Od 2020. nekoliko je novih inicijativa EU-a podiglo zajedničke standarde u područjima od izravne važnosti za vladavinu prava, oslanjajući se na rezultate ovog Izvješća. To uključuje Europski akt o slobodi medija kojim se nastoji ukloniti niz sustavnih nedostataka utvrđenih u regulatornom okruženju za medije, te paket mjera za borbu protiv korupcije koji uključuje prijedloge za novo zakonodavstvo za borbu protiv korupcije u EU-u i jačanje režima sankcija EU-a za korupciju u vanjskoj dimenziji EU-a.
Uključivanjem država proširenja u Izvješće o vladavini prava za 2024. poduprti su njihovi napori u području demokracije i vladavine prava prije pristupanja, a radi uspostave trajnih visokih standarda i nakon pristupanja. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija sudjeluju u izradi izvješća o vladavini prava,u kojem se odražava napredak postignut u njihovim pristupnim procesima. Kao što je predsjednica von der Leyen najavila u svojim političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029., druge države pristupnice bit će uključene u izvješća o vladavini prava kad budu spremne.
